Mentalno stimulativne aktivnosti, poput rješavanja križaljki, sudokua, čitanja ili slušanja radija, u početku usporavaju opadanje mentalnih sposobnosti, no pod stare dane znatno ubrzavaju promjene u mozgu koje dovode do senilnosti.

Jednom kada im je dijagnosticirana demencija, starije osobe koje imaju mentalno aktivan život sklonije su promjenama na mozgu povezanima sa senilnošću, u odnosu na osobe koje se ne bave ovakvim zanimacijama.

Za potrebe istraživanja, stručnjaci Medicinskog centra sveučilišta Rush u Chicagu ocijenili su mentalne aktivnosti preko 1.150 osoba starijih od 65 godina koje nisu bile senilne na početku 12-godišnje studije.

Što su se više bavili mentalno stimulirajućim aktivnostima, to su dobili više bodova. Nakon šest godina ustanovljeno je kako je kognitivno opadanje kod mentalno aktivnih ispitanika smanjeno za 52 posto za svaki bod kognitivno aktivnog životnog stila.

Osobe koje su bolovale od Alzheimerove bolesti prosječno su imale povišeno opadanje ovih sposobnosti za 42 posto za svaki bod kognitivne ljestvice.