Ta su vozila postajala sve veća i luksuznija, pa su ih često birali i predsjednici država ili vlada, osobito istočnih zemalja: čitavu flotu Volva je posjedovao i Erich Honnecker, poglavar nekadašnje istočne Njemačke.

A onda je došao šok: ne samo da je Volvo svojedobno kupio američki koncern Ford, nego su ga Amerikanci potom prodali Kinezima. Još gore od toga: sredinom aprila je predsjednik uprave novog vlasnika, kineskog Geelya Gui Sheng Yue najavio kako će se marka Volvo "potpuno uklopiti" u paletu kineskog proizvođača.

U Švedskoj, osobito u klubu oldtimera marke Volvo, takve izjave su shvatili kao kraj duge tradicije proizvodnje automobila u Skandinaviji.
 
Auto koji je životna filozofija
 
Volvo Bertila Pettersona još uvijek nema problema s paljenjem. On je i napravljen tamo negdje još u četrdesetima za snijeg i led Švedske. Proizvođači onda još nisu zapošljavali kojekakve agencije da im smisle ime za automobil.

Zato se njegov Volvo zove PV 444, što je na švedskom kratica za Person vagen - osobno vozilo, a 444 znači da motor ima četiri cilindra, 40 "konja" i četiri sjedala.

Rok isporuke za ovaj prvi "narodni Volvo" još u vremenima racionalizacije poslije rata bio je i po nekoliko godina. No, više od pola stoljeća nakon što je sišao s tvorničke vrpce, za njegovim se tamnocrvenim Volvom PV444 još uvijek okreću prolaznici.

Jer ovaj automobil njegovom 78-godišnjem vlasniku nije tek prijevozno sredstvo, to je njegova životna filozofija.

- Ovo je švedski automobil i ja sam Šveđanin. Dobre je kvalitete, lako se upravlja i sigurno leži na cesti. To što je Volvo sada prodan Kinezima ne smatram da je dobro. Vidimo u medijima da će sada Volvo potonuti u Geely. Možda za nekoliko godina više neće biti te marke, kazao je vlasnik.