Građani Irske i nordijskih zemalja najaktivniji su pa se tako 23% Iraca bavi sportom pet puta sedmično ili više, dok Šveđani, Finci i Danci imaju najbolje rezultate kada se radi o redovitosti vježbanja, jednom sedmično ili više. Na drugoj strani ljestvice su Bugari, Grci i Talijani kojih samo tri posto redovito vježba.
Muškarci vježbaju više od žena, a razlike su najveće u dobnoj grupi 15-24.
Istraživanje je također utvrdilo vezu između socio-ekonomskog statusa i fizičke aktivnosti. Šezdeset i četiri posto onih koji su školu napustili do 15. godine kažu da se nikad nisu bavili sportom, dok je kod osoba koje su napustile obrazovanje nakon 20. godine života takvih 24 posto.
Istraživanje se temelji na razgovorima sa 27.000 ljudi u 27 zemalja članica krajem 2009.
Ono također pokazuje da evropski građani različito gledaju na mjesta gdje vole vježbati: 83% Slovenaca preferira vanjski prostor, kao i nešto manje Finaca (76%) i Estonaca (67%). Fitness centri su najpopularniji u Švedskoj i Kipru, dok ih voli samo 2% Francuza i Mađara.
Šezdeset i jedan posto Nijemaca i 57% Austrijanaca članovi su nekog kluba, dok je takvih samo 8% u Mađarskoj, te 12% u Grčkoj i Litvaniji.
Širom EU puno više ljudi obavlja neku vrstu fizičke aktivnosti poput hodanja, plesanja ili vrtlarenja nego što se bavi organiziranim oblikom sporta.
Zabrinjavajući je pokazatelj, dodaje Komisija, da se 14% evropskih građana nikada ne bavi fizičkom aktivnošću.
Komisija kaže da će ove godine predložiti inicijativu čiji će cilj biti poticati Evropljane da sport i tjelesnu aktivnost učine dijelom svog svakodnevnog života.
Rezultati Eurobarometra biće predstavljeni na evropskom sportskom forumu 19. aprila, te na neformalnom sastanku ministara za sport EU-a 20. i 21. aprila u Madridu.