Proljeće je za one koji pate od alergijskih bolesti početak muka. Već krajem februara počinje da cvijeta lijeska, te je često i prvi uzročnik pojave simptoma. Oči su izrazito crvene i svrbe, a često je prisutno i suzenje. Koncentracija polenovih zrna u zraku izraženija je u jutarnjim satima, u periodima suhog zraka, te izraženog vjetra. Izlazak u prirodu treba ostaviti za predveče, a naročito povoljan period je nakon kiše kada je koncentracija u zraku najmanja.

Težak oblik alergijskih bolesti je astma čiji su „okidač“, najčešće, sitne čestice polena drveća i trava. Simptomi idu od blagih kao što je kašalj često pojačan u noćnim satima, do teških napada otežanog disanja praćenog sviranjem u prsima, osjećajem gušenja, te pojavom izražene modrine usana.

Za utvrđivanje dijagnoze najvažnija je anamneza, potom alergijski testovi iz krvi koji se mogu raditi i u periodu bolesti, ali i terapije, te kožni testovi koji se ne izvode u toku pojave simptoma, kao ni u fazi liječenja.
 
Za liječenje alergijskog rinitisa ili polenske groznice na raspolaganju je, između ostalog,  veliki broj antihistaminika i kortikosteridnih sprejeva za nos, kao i antileukotrijena (preparata koji se često upotrebljavaju kod pacijenata sa udruženim alergijskim rinitisom i astmom, što nije rijetka pojava).
Za liječenje astme služe kortikosteroidni sprejevi za inhalaciju u kombinaciji sa bronhodilatatorima dugog i kratkog djelovanja, te antileukotrijeni.
Postavljanje dijagnoze, koje često nije jednostavno, kao i utvrđivanje terapije kod koje je podjednako bitna dužina primjene kao i izbor lijeka, treba prepustiti stručnim osobama (pulmolozima, alergolozima, pedijatrima, otorinolaringolozima).