U izjavi koju prenose beogradski mediji, Cvetković je rekao da je utvrđen čitav niz praktičnih i tehničkih koraka i da se u budućnosti očekuje smanjenje broj tražitelja azila na najmanju moguću mjeru.

Po riječima predsjednika srbijanske vlade, dvojica državnika zaključila su da Srbija nije zemlja u kojoj se krše ljudska prava, pa zahtjevi za azilom ne mogu biti pozitivno riješeni.

U međuvremenu belgijske su vlasti za 10. marta najavile prvi organizirani povratak u matične zemlje srbijanskih i makedonskih državljana koji su zatražili politički azil u toj zemlji.

Samo u februaru, 330 građana s juga Srbije, među kojima je najviše Albanaca i Roma, doputovalo je u Belgiju i zatražilo politički azil.

U januaruih je bilo 58, dok se u prvim danima marta za status azilanta javljalo po dvadesetak na dan.

Sa sličnim problemom suočava se i Švedska, čiji je veleposlanik u Beogradu Krister Bringeus za srbijanski radio B92 kazao kako je ta zemlja u februaru primila oko 300 zahtjeva za azil te da će, na temelju sporazuma o readmisiji, svi biti vraćeni u Srbiju.

Dodao je da je uglavnom riječ o Romima koji traže azil iz gospodarskih i socijalnih razloga i da je o problemu velikog broja građana Srbije koji traže azil švedsko veleposlanstvo obavijestilo vlasti u Beogradu.

Srbijanski mediji prenose i izjavu izvjestiteljice Europskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanje Fajon, da se hitno mora zaustaviti val novih migranata u EU koji traže azil te njezin apel zemljama zapadnog Balkana da svojim građanima objasne značaj i bit vizne liberalizacije.

Fajon je istaknula da najnovije vijesti o povećanju broja zahtjeva za dobivanje azila građana iz Srbije i Makedonije u Njemačkoj i Belgiji otvaraju strahove i dvojbe je li odluka o ukidanju schengenskih viza za te zemlje bila ispravna.

Odlukom EU od 30. novembra 2009. vize su ukinute građanima Srbije, Makedonije i Crne Gore, pri čemu će građani svih triju zemalja, ali samo oni s biometrijskim putovnicama, moći ostati unutar schengenskog prostora do 90 dana i nemaju pravo na rad.