Zbog pada potražnje i narudžbi, koji je našu ekonomiju zahvatio još u četvrtom kvartalu 2008., tokom cijele 2009. bila je prisutna stagnacija, pad proizvodnje i prometa.

U 2009. došlo je i do pada bruto domaće prozvodnje (BDP) i bruto dodane vrijednosti za preko tri procenta, na oko 6.300 konvertibilnih maraka po stanovniku godišnje što je najniži BDP u jugoistočnoj Evropi.

Jedino pozitivni rudari

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u Federaciji u 2009. bila je za 11,6 posto manja nego u istom periodu prethodne godine, odnosno iznosila je svega 88,4 procenta industrijske proizvodnje iz 2008.

Po industrijskim grupacijama, pad intermedijalne proizvodnje (repromaterijali i sirovine) iznosio je 23 posto, kapitalnih proizvoda čak za 41 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 29 i netrajnih za tri indeksna poena. Podbacilo je i snabdijevanje električnom energijom. Jedino su bili pozitivni rudari koji kopaju ugalj, za pet posto.

Posebno zabrinjava pad u prerađivačkoj industriji, koji je iznosio 17 procenata. Tako je proizvodnja hrane i pića u ovom periodu imala pad od 5,5 posto. Manja prerada odrazila se i na domaću poljoprivredu koja je stagnirala za petinu. Proizvodnja tekstila ostvarila je tek 71,6 posto bilanse iz 2008., a konfekcija (sa 6.470 radnika) 81,9 posto. Ni kožari i obućari nisu ispunili plan. Imali su podbačaj od 16,1 posto. Prerada drveta proizvela je za četrvtinu manje, proizvođači namještaja za 28 posto.

Metalski sektor pretrpio je najveće štete. Proizvodnja aluminija u Mostaru i željeza u Arcelor Mittalu u Zenici bila je manja za petinu, što se automatski odrazilo i na preradu metala. Metalska proizvodnja (10.675 zaposlenih) imala je pad od 36 posto, a motornih vozila za čak 81,9 posto. Reciklaža je preradila svega polovinu onog što je preradila u 2008.

Rast u RS-u i Brčko Distriktu

Za razliku od Federacije, statistika Republike Srpske za 2009. iskazuje iznenađujući rast industrijske proizvodnje. Rast iznosi čak 18,8 indeksnih poena. U ovom dijelu BiH ostvarena je rekordna proizvodnja, najveća od 1996. godine!?

Kad se, međutim, pogleda struktura rasta u RS, dobija se druga slika. Tako je vađenje rude u Mittalovim rudnicima željezne rude Ljubija – Prijedor ostvareno tek sa 56,2 posto, u odnosu na 2008. Uglja je, doduše, bilo više za 5,3 posto, ali je ostalih ruda bilo manje za 18,7 posto.

Podbacila je i  proizvodnja konfekcije za 11,6 i proizvodnja predmeta od kože i obuće za 15 posto. Još je veći pad u djelatnostima koje zapošljavaju veliki broj radnika. Tako je bilans prerade drveta i šumarstva u RS tek 69 i namještaja 64,8 posto.

Metalska industrija, kao i u Federaciji, zbog pada tražnje prosto je desetkovana.

Međutim, došlo je do izvanrednog rasta proizvodnje naftnih derivata puštanjem u rad brodske Rafinerije, te hemijske industrije za 191,5 posto na bazi produkata Rafinerije ulja u Modriči.  Na bazi ovih resursa kapitalna proizvodnja ima je rast od čak 236 posto.