Trećina banaka u BiH ušla je u ovu godinu s gubitkom koji će, prema podacima za prva tri kvartala 2009., premašiti iznos od 25 miliona maraka.
Čak 10 od ukupno 30 banaka u BiH u prva tri kvartala 2009. poslovalo je s gubitkom, što je nezabilježen slučaj otkako su se strane banke pojavile u našoj zemlji.

Oseka na svim stranama

Od deset banaka u Republici Srpskoj dvije su poslovale s gubitkom, u Federaciji  osam od 20, dok je profit bankarskog sektora bio 42 posto manji nego u 2008.
Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, skrenuo je pažnju na alarmantan podatak da je u posljednjem kvartalu prošle godine rast neotplaćenih kredita dostigao rekordan nivo, najviši u poslijeratnom periodu!?
Bankarski stručnjaci, pak, uvjeravaju klijente da se nemaju čega plašiti.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH tvrdi da se u drugoj polovini 2010. može očekivati stabilizacija bankarskog sektora. Objašnjava da su gubici izazvani prvenstveno velikim rastom troškova, koji se dovode u direktnu vezu s efektima svjetske ekonomske krize i smanjenjem privredne aktivnosti u zemlji.
Za pravo mu daju čelni ljudi agenicija. Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH izjavio je da je takav rezultat, dobrim dijelom, posljedica povećanja cijene novca koji banke uzimaju na stranom tržištu.
Optimista je kad je u pitanju aktiva banka koja je i pored krize pala za svega pola milijarde konvertibilnih maraka, te da je zbirno iznad 20 milijardi KM, od čega u Federaciji 15,7 milijardi. Tri najveće banke u BiH – Raiffeisen, UniCredit i Hypo AA -  imaju najveće učešće u ukupnoj aktivi i depozitima od preko 65 posto.
Ohrabrenje daje i štednja građana koja je nakon pada od jedan posto u prva tri mjeseca 2009., u ostalim periodima imali rast od dva procenta. Štedni depoziti u BiH premašuju iznos od šest milijardi maraka.

Kamate neće rasti

U prva tri kvartala 2009. kreditni plasmani su imali pad od jedan posto, a u četvrtom kvartalu zabilježen je pad kvaliteta kreditnog portfolija.
Posebno jak utjecaj krize i negativne posljedice u 2009. godini evidentirane su u sektoru privatnih preduzeća čiji su depoziti i kreditni plasmani smanjeni za preko pet procenata.
Radovan Bajić stoga ističe da će banke koje su zapale u minus teško pribjeći povećanju kamata, jer bi time izvršile dodatni udar na ionako osiromašene građane i preduzeća. Banke bi time rizikovale da klijenti prebjegnu u konkurentske kuće.
Naprotiv, mogao bi uslijediti blagi pad kamata.

Šta misle stranci

Međunarodna bonitetna kuća Moody's Investor Service objavila je izvještaj o BiH za 2009., bez izmjene kreditnog rejtinga. Ova bonitetna kuća još 2006. dodijelila je našoj zemlji kreditni rejting B2 sa stabilnim izgledima, koji je od tada nepromijenjen.
Moody's, između ostalog, ocjenjuje da je vladin dug umjeren, ali i da su kapaciteti fiskalne prilagodljivosti ograničeni zbog krutosti u potrošnji i velikog neformalnog sektora u ekonomiji.
Ipak, kao najveću opasnost po opću i finansijsku stabilnost, Moody's i ostale strane bonitetsike kuće navode kampanju za opće izbore u BiH, u oktobru 2010. Bojazan je da bi ova kampanja mogla otežati dalje unapređenje upravljanja.
Stoga se traži fer i korektno ponašanje svih koji učestvuju u izbornoj trci i nenasjedanje izborne baze na paušalne ocjene. Ovo je i za stabilnost finansijskog sektora u BiH itekao značajno.

Aktiviranje hipoteka

Najveća opasnost, kako ocjenjuju analitičari bankarskog sektora, u ovoj godini vreba od aktiviranja hipoteka na brojne neproizvodne investicije za koje su uzeti skupi bankarski krediti, a koje se ne bi mogle adekvatno prodati zbog zasićenosti tržišta u zemlji ovom vrstom ponude.

Uostalom, ni bankari ne kriju da sve više zajmoprimaca koji su uzeli milionske kredite za brojne objekte za izdavanje, traže reprograme kredita koje ne mogu vraćati. Banke moraju rezervirati dodatna sredstva za te iznose.