Na skupu pred zgradom Ureda srbijanskog predsjednika, kojem je prisustvovalo dvadesetak aktivista, pročitano je otvoreno pismo u kojem se od srbijanskog predsjednika traži da podupre tu inicijativu.
U pismu iza kojeg stoje mnogobrojne srbijanske nevladine organizacije usmjerene na zaštitu ljudskih prava također se navodi kako presuda Međunarodnog suda pravde obavezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.
Na isti način nevladine organizacije obraćaju se srbijanskom predsjedniku od februara 2009. svakog 11. u mjesecu, podsjećajući da je Evropski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Kako javlja Hina, predsjednik Srbije Tadić u nedjelju je, u intervjuu za Radio-televiziju Republike Srpske, izrazio uvjerenost da će rezolucija o Srebrenici koju bi, kako je rekao, trebala prihvatiti Skupština Srbije, vremenom dobiti potporu ne samo u Srbiji, nego i u Republici Srpskoj (RS).
- Samo takvom politikom možemo braniti pravo na sjećanje na naše žrtve, rekao je Tadić, te dodao kako je samo politikom uvažavanja tuđe patnje i odavanja poštovanja tuđim žrtvama moguće na međunarodnom planu stjecati kredibilitet za vođenje nacionalne politike.
Predsjednik srbijanske Liberalno-demokratske stranke Čedomir Jovanović u ponedjeljak je, podsjetivši da ta stranka podupire podnošenje deklaracije, izjavio kako je usvajanje deklaracije o Srebrenici samo jedan od čimbenika određivanja Srbije prema svojoj i političkoj budućnosti regije.
Potporu deklaraciji u ponedjeljak su također izrazili nedavno formirana Socijaldemokratska partija Srbije (SDPS) Rasima Ljajića te Stranka vojvođanskih mađara (SVM) koja je u vladajućoj koaliciji.
Usvajanju deklaracije se, kako se navodi, usprotivila opoziciona Demokratska stranka Srbije (DSS), dok se također opoziciona Srpska napredna stranka (SNS), osuđujući zločin u Srebrenici, izjasnila kako se o deklaraciji može izjašnjavati tek kada vidi konkretan prijedlog dokumenta.
Evropski parlament (EP) je 15. januara 2009. proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8.000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Evropska komisija.